Ukratko o radnicima i Evropskoj Uniji

Članak 31. Europske povelje o osnovnim pravima stipulira sljedeće:

  1. Svaki radnik ima pravo na uvjete rada koji poštuju njegovo ili njezino zdravlje, sigurnost i dostojanstvo.
  2. Svaki radnik ima pravo na ograničenje sati rada, na dnevne i tjedne periode odmora te na plaćeni godišnji odmor.

Započeti ovaj kratki insert ovakvim citatima, a imati u obzir ozbiljne probleme na tržištu rada, čini se kao perspektiva odvojena od stvarnosti. Međutim, ovaj insert smo počeli na ovaj način ne zato što smatramo da je EU savršena, pogotovo ne u domeni prava radnika, nego da samo dočaramo početak jedne duge priče EU-a i njene borbe za osnovno dostojanstvo i prava za sve ljude, pa tako i radnike.

Izbori za Europski parlament događaju se 26. svibnja, u nedjelju, te su u mnogo stvari presudni. Ne samo zato što Europi prijete destabilizirajući desničarski pokreti (koji pod krinkom borbe za “malog čovjeka” otvoreno koketiraju s fašizmom i krajnjom desnicom) nego poglavito zato što Europska unija, a i svi mi, ulazimo u period masivne društveno-ekonomske transformacije. Taj novi period kapitalizma, tzv. Big Data Capitalism (ili digitalni capitalism), nemilosrdno kuca na vrata.

U ovoj formi kapitalizma su ljudski kapaciteti, ljudsko biće i postojanje zapravo suvišni jer se on pomiče na razinu iznad ove zemljane i ulazi u onu virtualnu. Naši klikovi, ponašanje na internetu, emoji-i (odnosno “meta-podaci”) koje šaljemo svojim najmilijima automatski se prate i dokumentiraju kako bi serveri pomoću algoritama mogli za nas skrojiti najbolje reklame ili kako bi nas neka tajna služba imala u checku”.

Nadalje, radnici (pogotovo mladi ljudi) sve češće rade u „gig economy“ sustavu (ekonomija „gaža“), gdje je njihov rad nedovoljno cijenjen i gdje nemaju osigurane minimalne uvjete za rad, poput zdravstvenog osiguranja. Poznate kompanije koje se koriste ovim modelom rada (1 u 10 radnika u EU 2015. je bio zaposlen u ovakvom tipu poduzeća) su Uber, Taxify (Bolt), Deliveroo, Wolt te mnoge druge. Posebno zabrinjava podatak da su mladi ljudi danas u mnogo manje zavidnoj situaciji od mladih ljudi 60-ih i 70-ih godina s obzirom na to su milenijalci (oni rođeni između 1984. i 2004.) upola manje financijski sposobni imati vlastiti dom u odnosu na mlade ljude 70-ih godina 20. stoljeća.

U ovakvom sustavu, radnička prava, ali i prava ljudi, nailaze na novu prijetnju.

Ta prijetnja je gubitak posla („tehnološki višak“), outsourcing posla radnicima trećih zemalja koji nemaju iste uvjete kao radnici EU građani, te smanjivanje opsega dozvoljene organizacije radnika (sindikaliziranje) na radnim mjestima (bilo javno, bilo privatno).

Jedan dodatni problem u cijeloj priči je i negativan demografski trend u cijeloj Europi, a pogotovo u manjim državama, poput Hrvatske, Srbije i BiH. U Hrvatskoj se u zadnjih par mjeseci puno prašine diglo oko inicijative „67 je previše!“ kojom sindikati skupljaju potpise građana za referendum protiv zakona o podizanju umirovljeničke dobi sa 65 na 67 godina. Što se tiče BiH, ne ohrabruje niti demografsko stanje, niti politički ambijent koji će biti primoran povećati umirovljeničku dob. Pokazatelji ukazuju na to da će državni proračun biti oštećen manjkom radne snage i povećanim brojem umirovljenika, stvarnost koju u BiH vidimo osjetno, s obzirom na to da je kod nas omjer radnika i umirovljenika gotovo izjednačen. Što nas je dovelo do toga da moramo raditi do iznemoglosti samo da uravnotežimo godine loših demografskih i društvenih politika? Ovo je pitanje koje sa sobom nosi cijeli dijapazon odgovora u koje za sada nećemo ulaziti.

Kakve veze ovo ima s EU izborima? Unatoč tomu što BiH nije članica EU-a, smaramo da ovo ima apsolutno svakakve veze s EU izborima jer problemi s kojima se mladi suočavaju u BiH nisu samo njihovi problemi!

Izbori za Europski parlament su samo dio borbe za veća prava radnika i za njihov jači položaj u društvu i izvan EU-a. Uzimajući u obzir činjenicu da je Europski parlament temeljni dio zakonodavnog procesa EUa, možemo lako zaključiti da oni koji u njemu sjede vode glavnu riječ o pravima radnika unutar EU, ali i da postavljaju standarde o pravima radnika izvan EU; pogotovo u državama koje jednoga dana žele postati članice bloka. Također, uzimajući u obzir da se prava radnika ne mogu nacionalizirati, odnosno da ona prelaze nacionalne granice, bitno je aktivirati se rano i glasati za prava koja omogućavaju dostojan život svim radnicima, u bilo kojem sektoru rada i bilo gdje.

S tim na umu, za sve one čitatelje Rerne, koji mogu glasati na EU izborima – glasajte! Prije glasanja, pogledajte sljedeće dokumente, knjige i članke kako biste se mogli informirati o nekim osnovnim radničkim pravima te o problemima koji nas se itekako tiču:

  1. EU Povelja o zaštiti podataka: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:32016R0679
  2. Šokčević, Svjetlana, Zaštita dostojanstva i zdravlja radnika – zaštita od maltretiranja na radu i u vezi s radom, https://hrcak.srce.hr/167678
  3. Lanier, Jaron (2013), Who Owns the Future? (Tko vlada budućnošću?), Simon & Schuster.
  4. Zuboff, Shoshana (2019), The Age of Surveillance Capitalism, Public Affairs Books.
  5. Tekst o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:32004R0883&from=EN
  6. Europska agencija za zaštitu na radu, „Budućnost rada – robotika“, https://osha.europa.eu/hr/tools-and-publications/publications/future-work-robotics/view
  7. Europski stup socijalnih prava, https://ec.europa.eu/commission/priorities/deeper-and-fairer-economic-and-monetary-union/european-pillar-social-rights_hr
  8. Europska komisija objava za medije „Budućnost rada“, http://europa.eu/rapid/press-release_IP-19-2016_hr.htm
  9. Ovaj put glasam!, https://www.ovajputglasam.eu
  10. Bijela knjiga EU o budućnosti rada, https://ec.europa.eu/commission/future-europe/white-paper-future-europe-and-way-forward_hr
0 Shares