Nova studija o nama – prepričana

U studiji koju je za Friedrich Ebert Stiftung provela grupa naučnica, naučnika i njihovih saradnika, tretiralo se stanje u kojima se mladi u BIH nalaze. 1000 nas koji su odabrani slučajnim uzorkom, a ispitani metodologijom koju je razvio FES, dolaze iz različitih mjesta u BIH. Uzorak je bio prilagođen različitim parametrima neophodnim za što vjerodostojnije rezultate.

“Profil mlade osobe iz Bosne i Hercegovine u 2018. je neko ko ima 22 godine života i živi u zajednici/selu sa manje od 2.000 stanovnika. Ako ne pohađa srednju školu, odnosno fakultet, onda je najčešće nezaposlen/a i ne traži aktivno posao.”

Generalno

Većina nas u BIH živi na selu. Većina nas iz BIH odlazi. Razlozi zbog kojih odlazimo nisu se promijenili od 2014. godine. Ti razlozi su, pored nezaposlenosti, neadekvatnost obrazovnog sistema, deprimirajuća politička situacija u zemlji, osjećaj nemanja perspektive za budućnost.

“Tačno je i to da mladi i obrazovani ljudi ne napuštaju samo Bosnu i Hercegovinu, oni odlaze i iz drugih, čak i razvijenijih ili socijalno stabilnijih društava, ali s jednom veoma bitnom razlikom – iz Bosne i Hercegovine oni odlaze iz potrebe jer ne mogu naći zaposlenje, zasnovati porodicu ili zadovoljiti svoje egzistencijalne potrebe, kao i usljed činjenice da vladajuće elite godinama održavaju konfliktno političko stanje i neprijatnu atmosferu nesigurnosti, straha i sl., dok mladi ljudi koji napuštaju razvijena društva prosto traže uslove koji će biti bolji od dobrih uslova kakve već imaju.”

Najzanimljiviji su zaključci o porodici. Globalna transformacija porodice iz rigidne patrijarhalne zajednice u inkluzivnu, dinamičnu zajednicu na performativnom nivou nije zaobišla ni Bosnu i Hercegovinu, no osnovne patrijathalne vrijednosti se nisu promijenile, izazivajući potpuni nesklad, posebno u ruralnim sredinama.

“Ovdašnje društvo, međutim, nije spremno na sebe preuzeti uloge koje su do sada vršile isključivo porodice, počevši od socijalizacije ličnosti, ekonomskog i socijalnog zbrinjavanja djece, i sl., čime se stvara ‘vakum’ koji popunjavaju ulica, vršnjaci i mediji. Pored toga, imamo i pogrešno ubjeđenje da je transformaciju iz tradicionalnog u postmodernistički, atomizirani sistem porodice moguće proći preko noći. Posljedice te greške vidljive su na svakom koraku, iz povećanog uličnog nasilja, nasilja
u školama i u porodici,6 kolapsa sistema vrijednosti, porasta raznih vrsta socijalnih patoloških poremećaja, itd.”

Slobodno vrijeme i stil života

Najviše koristimo Facebook i Instagram. TV se gleda dva sata dnevno, ali ga gleda tek 37 % nas. Gledamo reality i muzičke programe. 41 % nas nikada nije bilo u inostranstvu. Više od pola nas nikada nije bilo u nekom centru za mlade. Slabo se bavimo sportom, iako mislmo da je bitan. Većinski uživamo u kupovini i bitno nam je da lijepo izgledamo. Oko 40 % nas smatra da je markirana odjeća bitna.

“Najzastupljeniji stil života koji se nastoji imitirati: hedonističko-intelektualni (s tim što čitanje nije visoko na listi prioriteta).”

Povjerenje i sistem vrijednosti

Imamo povjerenje prema porodici  i prijateljima. Nemamo povjerenje prema političkim vođama i osobama drugačijih političkih uvjerenja. Mnogo nam je bitnije da su nam najbliži odnosi veoma prisni, dok nas za komšije i poznanike boli đon. Ali nam je OK koristiti poznanstva za dobijanje posla i zdravstvenih usluga (što je i opravdano, budući da živimo u BiH, op.a.)

“Ovakav odnos prema društvenom kapitalu mladi potvrđuju i stavovima o tome šta im je najbitnije u životu, pri čemu su najviše rangirane tradicionalne stavke poput vjvjernosti partneru i prijateljima, imanja djece i preuzimanja odgovornosti. Pridavanje velikog značaja nezavisnosti također ne treba tumačiti u postmodernističkom smislu, već radije u kontekstu dominantnih konzervativnih vrijednosti prema kojima se taj koncept poistovjećuje sa sklapanjem braka i zasnivanjem vlastite porodice.”

Porodica i prijatelji

I majke i očeve djeca uglavnom smatraju brižnima i nježnima. Oko 80 % nas živi sa roditeljima, a dva glavna razloga su jer je to najjednostavnije ili jer nemamo novca za drugačije. Mi koji poslije 23-e godine živimo s roditeljima uglavnom nismo našli zaposlenje. Mislimo odgajati svoju djecu kao što su roditelji nas. Za važne životne odluke obraćamo se roditeljima a najveći utjecaj u odluci imaju majke.

Mi koji smo već u braku se za odluke oslanjamo na partnera. To uglavnom čine žene, dok samo oko 30 % muškaraca tvrdi da njihove supružnice imaju utjecaj na njihove odluke.

Najviše nas nas misli da je za žene najbolje da stupe u brak u 25oj godini. (lol, op.a.)

Najbitniji za stupanje u brak su nam zajednička interesovanja, karakter, odobravanje porodice i vjeroispovjest.

Mobilnost

Najveći broj nas koji smo otišli planiramo u inostranstvu ostati zauvijek. Unaprijeđenje standarda života je glavni razlog zašto idemo, duplo “glavniji” od novca.

Više nas želi otići nego ostati, ali najveći broj nas nije po tom pitanju poduzeo ništa.

Najviše hoćemo u Njemačku.

Obrazovanje

“97,1% njih nikad nisu bili u inostranstvu u svrhu visokog obrazovanja, 99,5% nikad nisu išli ni na koji vid stručnog usavršavanja u inostranstvo a 69,1% to ne namjeravaju uraditi ni u buduće.”

Nemamo praktični rad u školama i voljeli bismo imati pripravničke, koje također nemamo.

Politika

Ovo ćemo samo ostaviti ovdje.

“Treba nam vođa koji će čvrstom rukom upravljati Bosnom i Hercegovinom u interesu opšteg dobra : 79,2 %

Ono što mladim ljudima najviše treba je stroga roditeljska disciplina: 67,7 %

Povreda časti ne smije biti zaboravljena: 82,4 %

Većina ljudi koji ne napreduju u životu prosto nemaju dovoljnu snagu volje: 76,1 %”

Većina nas je glasalo i smatramo to građanskom dužnošću. (uzevši u obzir visinu vrijednosti autoritarne ličnosti kod mladih u BIH, ne znam kome to glasanje ide u prilog, op.a.)

Bar nismo euroskeptični. 85 % nas podržava integraciju u EU. (alal vera, op.a.)

Napomena: Autorica ovog članka koristila je zamjenicu mi kako bi personalizirala inače šturi ali neophodan akademski jezik. Svoje opaske autorica se trudila, ali naprosto nije mogla, držati za zubima. Svi citati dolaze direktno iz studije. FES je uradio istu studiju u svim drugim zemljama Jugoistočne Evrope. Zanimljivo ih je i uporediti, posebno BIH i Kosovo.

41 Shares